KOMPOSTIRANJE (KOMPOST) predstavlja najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada! To je prirodan proces razgradnje organskih tvari poznat i primjenjivan još u antičko doba. Kompostiranje je biološka razgradnja biootpada uz pomoć niza živih mikroorganizama (bakterije, gljivice) i višestaničnih organizama (kukci, gujavice…) uz prisutnost zraka, pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kao konačni proizvod kompost – humus.
Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne hranjive tvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, tlo čine prozračnijim, povećavaju mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuju ga hranjivim sastojcima te povećavaju otpornost biljaka na nametnike i bolesti.

ŠTO KOMPOSTIRATI?

Kompostirati se može sav biljni otpad iz kuhinje, voćnjaka i travnjaka.
Kvalitetan kompost možemo dobiti na način da dobro izmiješamo što više različitog i usitnjenog biljnog materijala.

KOMPOSTIRATI SMIJEMO:

KUHINJSKI OTPAD (sirovi ostaci voća i povrća, kora i listovi voća i povrća, ljuske jaja, talog kave i čaja, ostaci kruha i peciva, ostaci recikliranog papira)
VRTNI ILI ZELENI OTPAD (otkos trave i živice, lišće, granje, uvenulo cvijeće, otpalo cvijeće, otpalo voće, zemlja iz lončarica za cvijeće, počupani korov, kora drveta, iglice četinara)

OSTALI BIOOTPAD (kosa, dlaka, slama, piljevina, borove iglice, papirnate maramice, manje količine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci)

KOMPOSTIRATI NE SMIJEMO:

KUHINJSKI OTPAD (kosti, meso, riba, otpaci kuhanih jela, koža, ulja i masti, mliječni proizvodi)
VRTNI OTPAD (osjemenjeni korov, bolesne biljke, lišće oraha,)
OSTALO (tiskani novinski papir i časopise u boji, ostaci duhana, sadržaj vrećice iz usisavača za prašinu, pelene, pepeo od kamenog ugljena, obojeno ili lakirano drvo,)
Ostaci hrane se ne preporučuju radi privlačenja glodavaca i drugih životinja, a raspadanjem uzrokuju neugodne mirise.
Zbog spore i teške razgradnje nije preporučljivo odlaganje čepova od pluta, ljuski oraha, češera i kosti.
Nikako ne stavljati otpatke koje sadrže kemikalije, npr. stare lijekove, ulja, plastičnu ambalažu, bojano impregnirano drvo, stiropor.

KADA KOMPOSTIRATI?

Kompostirati možemo tijekom cijele godine. U zimskim mjesecima aktivnost mikroorganizama i ostalih „stanovnika“ kompostne hrpe smanjuje se zbog hladnoće, pa kompostnu hrpu moramo zaštititi od prevelike vlage i hladnoće te u jesen napraviti rezervu suhog usitnjnog drveta, suhog lišća, što će se koristiti za miješanje mekim ostacima voća i povrća iz kuhinje u
zimskim mjesecima. Ljeti je moramo štititi od isušivanja i redovito provjeravati vlažnost.

GDJE KOMPOSTIRATI?

Za kompostiranje nije potreban veliki prostor. Reciklažni kutak najbolje je napraviti u vrtu, a ako se koriste prikladni spremnici za kompostiranje to možete raditi i na balkonu ili u garaži. Najpogodnije mjesto za kompostiranje je sjenoviti kut vrta ili dvorišta, zaštićen od izravnih
udara vjetra. Treba izbjegavati mračna, hladna i previše vlažna mjesta. Kompostna hrpa mora biti u izravnom dodiru s tlom kako bi mikroorganizmi iz tla imali nesmetan pristup kompostištu.

Komposter možete i sami napraviti od paleta

KAKO KOMPOSTIRATI?

  • Usitniti organski otpad (do 5 cm – dužina palca) kako bi se lakše razgradio
  • Da bi suvišna tekućina mogla otjecati, u komposter najprije položimo sloj od 20-tak cm krupnijeg materijala (grančica, pruća), a zatim nastavimo s odlaganjem pripremljenog biootpada
  • U približno jednakom omjeru miješamo svježi, vlažni, zeleni biootpad (npr. kuhinjski otpad) sa suhim i drvenastim (npr. suho lišće, pokošena trava). Time osiguravamo dobar odnos hranjivih sastojaka i optimalnu vlažnost.
  • U prvo vrijeme odloženi biootpad pospemo vrtnom zemljom ili gotovim kompostom, što će ubrzati procese razgradnje kompostnog materijala.
  • Hrpu povremeno (1-4 puta mjesečno) izmiješamo i rastresemo sadržaj kompostera kako bi osigurali prozračivanje jer je zrak neophodan za rast i razvoj organizama u kompostu i sprječava pojavu neugodnih mirisa. HRPU NIKAD NE SMIJEMO ZBIJATI.
  • Provjeravamo vlažnost komposta. Premalo ili previše vlage je štetno. Iz dubine hrpe uzeti šaku kompostnog materijala i lagano ga stisnuti. Ako iz šake curi tekućina, previše je vode, a ako se u šaci ne osjeća vlažnost, voda nedostaje. Kada materijal u šaci ostaje zbijen u grudi, vlažnost je primjerena.

KADA JE KOMPOST ZREO?

Ovisno o vrsti i količini kompostiranog materijala i uvjetima kompostiranja, u roku od 6 do 12 mjeseci od biorazgradivog otpada nastaje kompost.
Zreo kompost je ujednačenog izgleda; grumenast, tamnosmeđe do crne boje, miriše na „šumsku zemlju“. Nezreli kompost nema tamnu boju, kiselkastog je mirisa ili miriše na gljive. U njemu se mogu naći ostaci lako razgradivih tvari poput lišća, ostataka povrća i sl. Takav kompost mora još neko vrijeme odležati.

PROBLEMI I RJEŠENJA

KOMPOSTNA HRPA SMRDI
To se događa kad je kompostna hrpa prevlažna, nema kisika ili ima previše dušika. Preokrenite hrpu kako biste omogućili prozračivanje i dodajte suhog materijala da upije vlagu (npr. suho lišće, grančice…)
KOMPOSTNA HRPA SE NE ZAGRIJAVA
Ako male količine zelenog otpada miješamo s mnogo vrtne zemlje ili s mnogo drvenastog materijala, mikroorganizmi neće imati dovoljno svježe hrane, pa će njihova aktivnost biti smanjena i hrpa se brzo hladi.
Zagrijavanje kompostne hrpe može se potaknuti rastresanjem i preokretanjem kompostiranog materijala te dodavanjem svježih otpadaka iz kuhinje ili pokošene trave.
KOMPOSTNA HRPA JE PRESUHA
Pošpricajte hrpu vodom ali pazite da ne pretjerate. Prevelike količine vode zatvorit će zračne prolaze te dovesti do ugibanja organizama kojima je potreban zrak, čime ćete zaustaviti proces kompostiranja.
KOMPOSTNA HRPA JE PREVLAŽNA
Možda je komposter čvrsto zatvoren ili su otvori na zidovima začepljeni te voda ne može isparavati, već se kondenzira. Trebalo bi preokrenuti hrpu, dodati suhog, drvenastog materijala koji će upiti suvišnu vlagu (npr. suho lišće, piljevina).
KOMPOSTNA HRPA PRIVLAČI KUKCE/INSEKTE
Kukci imaju važnu ulogu u kompostiranju, no ukoliko se pojačano skupljaju muhe, možda u hrpi ima mesnih otpadaka koje treba izbjegavati.
Također, preporučljivo je otpatke voća i povrća prekriti tankim slojem zemlje ili lišća.
NIŠTA SE NE DOGAĐA
Malo strpljenja. Za proizvodnju zrelog komposta potrebno je otprilike godinu dana. Osim toga, za hladnog vremena živi organizmi (bakterije) su manje aktivne.